Kontroling – uvjet za digitalizaciju i uspješno korištenje AI alata

Kontroling je temelj digitalizacije i digitalne transformacije

Za sve koji žele zakoračiti u digitalnu transformaciju i razviti svoj digitalni poslovni model, kontroling je osnovni poligon na kojem se suštinski uređuju procesi. Postavljanje, mapiranje i kontrola procesa, kontinuirano poboljšavanje procesa – vodeći su poslovi i zadaci kontrolinga, a bez njega nema niti trajne održivosti sustava.

Upravo zato kontroling nije nešto što dolazi nakon digitalizacije, niti nešto što se uvodi usput, kada su alati već kupljeni, a sustavi već postavljeni. Kontroling dolazi prije toga. On daje logiku, strukturu i red svemu onome što organizacija kasnije želi digitalizirati. Ako procesi nisu jasni, ako odgovornosti nisu definirane, ako pokazatelji nisu promišljeni i ako podaci nisu uređeni, tada će i najbolji digitalni alati samo brže proizvoditi kaos.

Kontroling brine o razvoju digitalnih alata i praćenju poslovanja kroz te digitalne alate, a trajni mu je zadatak i briga o tome koliko svi zaposlenici razumiju procese i održavaju ih čistima. Kontroler je skrbnik podataka, a kontroling zadnja linija obrane od podatkovne anarhije i prva linija borbe za točnu i ažurnu informaciju.

Prije početka procesa digitalizacije, moraju se jasno propisati procesi, definirati kako će se što raditi i kakvi podaci će se sakupljati. Nakon toga potrebno je definirati što će se kasnije analizirati i tko će za to biti zadužen. To znači da se mora unaprijed znati što je bitno, što se mjeri, što se prati, što se uspoređuje i tko snosi odgovornost za kvalitetu informacija.

Za sve to potrebno je skrbništvo nad podacima. Skrbnik podataka treba biti jako motiviran da se procesi poštuju i da su podaci čisti. A tko bi mogao biti više motiviran za to od kontrolinga, ako znamo da mu je jedan od glavnih zadataka – osiguravanje točnog i pravovremenog izvještavanja. Ukoliko podaci nisu čisti, nisu niti upotrebljivi i tada kontroling više nema svoj smisao.

Kontroleri moraju biti educirani za upravljanje podacima. Ne u informatičkom, već u suštinskom smislu. Kao takvi, idealni su da budu pokretači digitalne transformacije i treneri/mentori o procesima za sve ostale zaposlenike.

Možemo zaključiti: bez dobrog kontrolinga teško je uspješno digitalizirati poslovanje. Bilo da govorimo o uređivanju procesa za uspješno provođenje, ili o podacima za kvalitetno analiziranje. Digitalna transformacija nije samo pitanje alata, tehnologije i softvera. Ona je prije svega pitanje upravljanja. A upravo je upravljanje prostor u kojem kontroling ima svoju punu snagu.

Najčešći okidač koji potiče razvoj digitalizacije poslovanja u poduzećima i organizacijama

• Nezadovoljstvo kupaca koji više ne pristaju na zastarjele modele poslovanja.
• Slaba učinkovitost i produktivnost, visoki troškovi.
• Nedostatak pravila, nejasni procesi.
• Svi rade sve, svatko na svoj način.
• Promjena menadžmenta, akvizicije ili spajanja.
• Uvođenje novog poslovnog modela.
• Stagnacija u poslovanju.
• Potreba za bržim i kvalitetnijim izvještavanjem.
• Pritisak na transparentnost i odgovornost.
• Rastući zahtjevi tržišta, vlasnika, partnera i regulatora.

Koji god da je razlog prisutan, najvažnije je posvetiti dovoljno vremena promišljanju promjena u procesima kako bi digitalizacija mogla ispuniti očekivanja.

U praksi digitalizacija gotovo nikad ne počinje zato što je netko jednostavno poželio novi alat. Ona najčešće počinje kada organizacija osjeti da stari način rada više ne daje rezultat. Kupci žele više brzine, više preglednosti i više kvalitete. Tržište postaje zahtjevnije. Troškovi rastu. Broj informacija raste. Odgovornosti se šire. Menadžment želi jasniju sliku poslovanja. Vlasnici žele bolju kontrolu. Banke i partneri žele pouzdanije izvještavanje. Zaposlenici žele jasnija pravila. Upravo tada se otvara potreba za promjenom.

No, promjena bez upravljačke logike lako završi kao niz nepovezanih inicijativa. Uvede se jedan alat, zatim drugi, zatim treći, ali organizacija i dalje nema jedinstveni sustav, jedinstvenu logiku ni jedinstveni izvor istine. To je trenutak u kojem postaje jasno da problem nije samo tehnički, nego upravljački. A tu kontroling postaje presudan.

Kontroling pomaže organizaciji da razumije zašto promjena uopće treba započeti, koje probleme treba riješiti, koji procesi imaju najveći utjecaj na rezultat, koji dijelovi poslovanja generiraju vrijednost, gdje nastaju gubici, gdje su uska grla i kako postaviti sustav mjerenja koji će voditi prema stvarnim poboljšanjima. Zato digitalizacija bez kontrolinga često ostaje kozmetička, a digitalizacija uz kontroling postaje razvojna.

Kontroling u funkciji digitalizacije i AI transformacije

Kontroling u ovoj ulozi:

• osigurava preduvjete poduzeća za provedbu digitalizacije i uvođenja AI alata
• osigurava njezinu provedbu
• jača razinu zrelosti poduzeća o tome kako ispravno koristiti podatke
• osnažuje menadžment
• otvara skrivene potencijale i razotkriva skrivene gubitke
• povezuje strategiju, procese i tehnologiju
• standardizira izvještavanje
• povećava transparentnost odgovornosti
• podržava kvalitetnije planiranje i donošenje odluka
• stvara osnovu za profitabilniji i održiviji razvoj

Digitaliziranje poslovanja ili dijelova poslovanja nije jednokratan posao. Upravo suprotno, zahtijeva trajnu brigu i održavanje. Uz napredovanje digitalizacije postalo je više nego jasno da je upravljanje podacima jedno od najvažnijih zadataka modernog poslovanja.

Digitalizacija mora prije svega uključiti razumijevanje procesa, a tek onda alate kojima će se provesti. Niti jedno od digitalnih rješenja nije moguće uspješno implementirati bez definiranih postupaka i procedura i to sukladno strategiji i strateškim ciljevima poduzeća. Digitalizacija podrazumijeva sređeni podatkovni sustav i trajnu brigu o njemu. Mi vam možemo pomoći da to postignete.

Ovdje je važno naglasiti još jednu stvar. Digitalizacija nije sama sebi svrha. Njezin cilj nije da poduzeće izgleda modernije, nego da bude učinkovitije, profitabilnije, transparentnije, upravljivije i otpornije. Ako digitalni alati ne pomažu menadžmentu da brže vidi odstupanja, bolje razumije poslovanje, kvalitetnije raspoređuje resurse i točnije procjenjuje budućnost, tada digitalizacija nije ispunila svoju svrhu.

Zato kontroling ima dvostruku ulogu. S jedne strane, on priprema organizaciju za digitalizaciju. S druge strane, on kasnije provjerava daje li digitalizacija stvarno učinke. Kontroling ne dopušta da se digitalna transformacija svede na tehnički projekt. On je vraća na razinu poslovnog smisla. On pita: što smo time dobili, gdje su rezultati, što se promijenilo, kako to mjerimo, jesu li procesi bolji, jesu li informacije kvalitetnije i jesu li odluke sigurnije.

U tom smislu kontroling nije samo podrška digitalizaciji, nego i njezin kriterij uspješnosti.

Kontroling u praksi traži konkretne alate, jasne modele i sustavno uvođenje u poslovanje. Zato poduzećima pomažemo kroz usluge kao što su uvođenje kontrolinga u poduzeće, activity based costing (ABC metoda), izgradnja sustava planiranja i budžetiranja i izgradnja sustava nagrađivanja zaposlenika. Na taj način kontroling ne ostaje samo na razini ideje ili teorije, nego postaje stvarni operativni okvir za kvalitetnije upravljanje, bolje odluke, veću profitabilnost i dugoročnu održivost poslovanja.

Što je zapravo kontroling?

Kontroling je stručna pomoć menadžmentu. On pomaže poduzećima u podizanju produktivnosti, efikasnosti i efektivnosti poslovanja, a time i sposobnosti prilagođavanja promjenama koje se događaju unutar i izvan kompanije. Kontroling je fokusiran na ulaganja i koristi od njih, pa tako mora jasno detektirati koji dijelovi poduzeća ili organizacije zarađuju novac, a koji ga troše bez željenih efekata.

Uloga kontrolinga je povezivanje menadžmenta, organizacije, računovodstva, financija uz pomoć informatičke potpore u zaokruženu cjelinu kako bi se dobila velika slika poslovanja poduzeća.

Također, uloga kontrolinga je povezivanje strateškog i operativnog, izrada sustava planiranja i izvještavanja i fokusiranje na budućnost. Kontroling je skrbnik podataka, čuvar poslovnog rezultata i sparing partner menadžmenta.

Najjednostavnije rečeno, kontroling postoji zato da menadžment ne upravlja naslijepo. On postoji zato da odluke ne budu temeljene na dojmu, nego na razumijevanju. On postoji zato da se poslovanje može sagledati cjelovito – po rezultatima, po procesima, po odgovornostima, po trendovima i po mogućim budućim učincima.

Kontroling zato nije isto što i računovodstvo, iako je s njim snažno povezan. Računovodstvo daje podatke o prošlom poslovanju i o financijskim činjenicama. Kontroling te podatke uzima, povezuje ih s procesima, planovima, ciljevima i poslovnim kontekstom te ih pretvara u informaciju za upravljanje. Računovodstvo govori što se dogodilo. Kontroling pomaže razumjeti zašto se dogodilo, što to znači i što treba učiniti dalje.

Kontroling nije ni isto što i financije, iako s njima usko surađuje. Financije osiguravaju likvidnost, kapitalnu strukturu, financiranje i financijsku stabilnost. Kontroling pomaže da se te financijske teme povežu s operativnom stvarnošću, strategijom i ekonomskom logikom cijelog poslovnog modela.

Kontroling se brzo razvija i na krilima umjetne inteligencije.

Umjetna inteligencija uči i postaje sve pametnija. Uči na temelju ponavljajućih podataka, prepoznaje uzorke, te ih prilagođava novim situacijama, pružajući mogućnost uvida u buduće scenarije. Naravno govorimo o predikciji, ne o čarobnjaštvu.

Tradicionalne analize daju odgovore  na pitanja „što se dogodilo“, možemo npr. uočavati korelacije među pojavama, statistički računati trendove ili devijacije, te djelomično razumjeti zašto je rezultat takav kakav je.

Od AI se očekuje da bude usmjerena na predviđanja budućih trendova daleko preciznije od puke statistike i da da preporuke za prave odluke. Sa piranja “što se dogodilo?”, selimo u prostor u kojem se raspravlja o tome “što bi se moglo dogoditi i što u tom kontekstu trebamo sada napraviti?”.

Međutim, put do toga puno je dalji i teži nego što se čini. Mnogi misle da će AI biti čarobni štapić koji će sam od sebe unaprijediti naše odlučivanje, pokrpati naše nesavršenosti ili odraditi stvari koje mi nismo jer nismo znali, nismo mogli ili nismo naprosto marili.

A istina je daleko od toga. Čeka nas svakako uzbudljiva budućnost puna unapređenja, ali i puna izazova i ograničenja.

Definicija pojma kontroling prema International Group of Controlling

Definicija pojma kontroling prema International Group of Controlling:

„Kontroleri oblikuju i prate proces menadžmenta u pronalaženju ciljeva, planiranju i usmjeravanju i time nose suodgovornost za ostvarenje ciljeva.”

To znači da:

• kontroler brine za transparentnost strategije, rezultata, financija i procesa i time pridonosi većoj ekonomičnosti
• kontroler cjelovito koordinira parcijalne ciljeve i parcijalne planove te organizira cjelovito izvještavanje usmjereno budućnosti
• kontroleri modeliraju i oblikuju proces menadžmenta u pronalaženju ciljeva, planiranja i usmjeravanja tako da svaki nositelj odlučivanja može djelovati usmjereno prema cilju
• kontroler pruža za tu svrhu potrebnu uslugu opskrbe poslovnim podacima i informacijama
• kontroler oblikuje i njeguje sustave kontrolinga

Ova definicija je važna jer vrlo jasno pokazuje ono što se često u praksi pogrešno razumije. Kontroling nije samo izrada izvještaja. Nije samo izračun odstupanja. Nije samo provjera plana. Kontroling je sudjelovanje u samoj logici upravljanja. To znači da kontroling nije na kraju procesa, nego u njegovoj srži.

To dalje znači da kontroler nije netko tko samo promatra i evidentira. On aktivno pomaže u tome da se ciljevi postave realno, da planovi budu povezani, da izvještavanje bude korisno i da menadžment ima uvjete za ciljano djelovanje. Zato kontroling nije pasivna funkcija. On je upravljačka funkcija.

Isto tako, ova definicija pokazuje zašto se kontroling ne smije poistovjetiti s pukom kontrolom. Kontrola bez smisla može biti represivna. Kontroling po svojoj prirodi nije represivan, nego razvojni. Njegova svrha nije traženje krivca, nego omogućavanje boljeg upravljanja.

Kontroling je menadžerska aktivnost i jedna od funkcija menadžmenta

Jedno od ključnih pitanja – od osnivanja, preko organiziranja do stvarnog funkcioniranja kontroling funkcije kao poslovnog i financijskog savjetnika u poduzeću – pitanje je shvaćanja svrhe i uloge kontrolinga od strane menadžmenta.

Ponekad se čini kako nikad neće biti iscrpljena tema o direktnom utjecaju funkcije menadžmenta na kvalitetu poslovnog modela i samog poslovanja poduzeća. Praksa jasno pokazuje kako je njihov utjecaj presudan. Kao što sjajan menadžer može sakupiti oko sebe tim jednako tako sjajnih suradnika i podići bilo koju tvrtku do nepredvidivih visina, tako isto vjerojatno nema tvrtke koju loš menadžer ne može baciti na koljena.

To jednako vrijedi i za utjecaj menadžera na razvoj kontroling funkcije. Ukoliko postoji zainteresirani menadžment koji dobro razumije koja je funkcija i svrha kontrolinga, te ima percepciju o tome što mu sve treba da bi donosio dovoljno kvalitetne odluke, tada i kontroling ima šanse. Dapače, zainteresirani menadžment je i u tome ključni i najvažniji faktor.

Ovdje treba biti vrlo jasan. Nema snažnog kontrolinga bez menadžmenta koji želi transparentnost. Nema kvalitetnog sustava planiranja i izvještavanja ako uprava ne želi disciplinu ciljeva, odgovornosti i usporedbe rezultata. Nema ozbiljnog kontrolinga u organizaciji koja ne podnosi neugodna pitanja, ne voli odstupanja i ne želi se suočiti sa stvarnim stanjem.

Kontroling je zato u velikoj mjeri i ogledalo menadžmenta. Pokazuje koliko je menadžment zreo da prihvati podatke, koliko je spreman na argumentiranu raspravu, koliko želi graditi sustav, a ne voditi poslovanje isključivo intuicijom. Dobar menadžment ne boji se kontrolinga. Dobar menadžment ga želi.

Kontroling je posao i strast

Polazeći od raznovrsnih funkcija kontrolinga, jasno je da se kontroler treba truditi da razvija brojne kompetencije usmjerene na što više različitih područja, kako bi svojim znanjem, iskustvom i mudrošću mogao biti od koristi donosiocima odluka.

Sa druge strane, donosioci odluka trebaju aktivno prihvatiti pomoć iz kontrolinga kao najbolji savjet koji mogu dobiti. Naime, niti jedan odjel ne može dati na jednom mjestu toliko mnogo raznovrsnih informacija kao kontroling, a niti jedan drugi zaposlenik ne može imati tako sveobuhvatnu sliku svih dimenzija poslovanja kako to može imati dobar kontroler.

Kontroler stoga mora konstantno raditi na sebi, biti redoviti polaznik edukacija o kontrolingu, pratiti nove trendove i tehnologiju kako bi – stalno razvijajući sebe, zapravo samo održao korak s vremenom.

Pitanje razvoja kvalitetnog kontrolinga u hrvatskim poduzećima jedno je od bitnih pitanja za daljnji razvoj zemlje i utrke sa razvijenim zemljama Europe. Ako se uzme u obzir da je kontroling idealno mjesto u poduzeću koje može biti rasadnik znanja i pokretač razvoja kompetencija gotovo svih razina menadžmenta, jasno je da razvijajući i unapređujući kontroling, direktno utječemo na unapređenje poslovanja cijelog poduzeća, pa na kraju i ukupnog gospodarstva.

Kontroling je posao i strast zato što traži širinu. On ne dopušta usko specijalističko zatvaranje. Dobar kontroler mora razumjeti tržište, organizaciju, troškove, profitabilnost, računovodstvo, financije, izvještavanje, pokazatelje, procese, tehnologiju, odgovornost, strategiju i ponašanje ljudi. To je iznimno zahtjevno područje. Ali upravo zato ono donosi tako veliku vrijednost.

U kontrolingu je najvažnija edukacija

Edukacije iz kontrolinga za kontrolere traju cijeli život. Kontroling se mijenja velikom brzinom, najvećom mjerom zbog ubrzanog razvoja informatičke tehnologije.

Svake godine od kontrolera se očekuje sve više. Danas više nije dovoljno samo da razumije business, organizaciju, računovodstvo, klasičnu ekonomsku teoriju, već se očekuje da sve više ulazi u IT kao data analyst/data scientist.

Zbog toga je najvažnija edukacija kontrolera i menadžera. To je složeno područje koje traži kontinuirano učenje, ali daje ogroman doprinos prosperitetu poduzeća.

Mi se ne bavimo samo uvođenjem kontrolinga u poduzeća i organizacije, nego i sustavnom edukacijom menadžera, lidera i svih onih koji žele bolje razumjeti logiku upravljanja utemeljenu na kontrolingu. Naš je cilj da kontroling ne ostane zatvoren unutar jednog odjela, nego da postane zajednički jezik kvalitetnog upravljanja, planiranja, poslovnog izvještavanja i donošenja odluka u cijeloj organizaciji. Takav pristup proizlazi iz našeg dugogodišnjeg rada u području savjetovanja, edukacije iz kontrolinga, poslovnog izvještavanja i menadžmenta, kao i razvoja menadžerskih vještina potrebnih suvremenom upravljanju.

Kontroling edukacija

Osnovni cilj edukacije iz kontrolinga nije samo prenijeti znanje o izvještajima, planovima i budžetima. Cilj je razviti način razmišljanja. Edukacija iz kontrolinga mora naučiti polaznika kako gledati poslovanje, kako povezivati uzroke i posljedice, kako razlikovati važno od nevažnog, kako upravljati informacijama i kako izgraditi sustav koji pomaže odlučivanju.

Danas je edukacija iz kontrolinga još šira nego prije. Ona uključuje razumijevanje digitalnih alata, upravljanja podacima, poslovnog modela, profitabilnosti, strategije, održivosti i suvremene uloge menadžmenta. Zato edukacija ne smije biti jednokratna. Kontroling se razvija, alati se mijenjaju, regulativa se mijenja, zahtjevi tržišta rastu, a očekivanja od menadžmenta postaju sve kompleksnija.

Zato razvijamo i široki spektar edukacija za menadžere i lidere poduzeća, od programa usmjerenih na upravljanje i vođenje, do edukacija iz kontrolinga, poslovnog izvještavanja, data analyticsa i financijskih standarda za menadžere. Na taj način pomažemo da se u poduzeću istovremeno jačaju i kontrolerska i menadžerska znanja, jer tek tada nastaje prava baza za moderno upravljanje. To razvijamo kroz programe poput Praktične menadžerske akademije, Kontroling škole Kognosko, Data Analytics edukacije te programa za kontrolere i menadžere iz područja MSFI/HSFI i Controller Akademie.

Drugim riječima, kontroler koji prestane učiti vrlo brzo počinje zaostajati. Jednako vrijedi i za menadžera koji želi koristiti kontroling, a ne razumije njegovu logiku.

Kontroling i ESG

Bez kontrolinga neće biti niti poslovanja u skladu sa zahtjevima ESG-a. Sve više poduzeća bit će ili izravni obveznici ESG zahtjeva ili će biti uključeni u lance opskrbe u kojima će ESG zahtjevi postajati svakodnevna realnost.

To znači da kontroling više nije samo funkcija financijskog praćenja. On postaje i funkcija koja organizaciji pomaže pratiti nefinancijske pokazatelje, održivost, okolišne utjecaje, strategiju održivosti, učinke na procese, transparentnost i sustav odgovornosti.

ESG bez kontrolinga lako ostaje deklarativan. Kontroling ESG-u daje mjerljivost, usporedivost i upravljačku ozbiljnost. On pomaže da održivost ne bude samo lijepa riječ, nego stvarni dio poslovnog modela. Pomaže povezati strateške ciljeve s operativnim pokazateljima. Pomaže pratiti što se doista provodi, što daje učinak, gdje postoje rizici i kako se izvještava prema unutarnjim i vanjskim dionicima.

U tom smislu kontroling postaje jedan od ključnih nositelja tranzicije prema odgovornijem i održivijem poslovanju.

Kontroling je filozofija upravljanja na bazi ekonomske logike racionalnosti

Razvija se na globalnom nivou, iskustva se dijele, a svako poduzeće ili organizacija može crpiti iskušane spoznaje. Evolucija kontrolinga događa se pred našim očima – njegova modernizacija je globalna, koristimo ga lokalno. Kontroler je danas partner menadžmenta, njegov ekonomski savjetnik. Znanje se prenosi diljem svijeta, potrebno ga je samo implementirati.

Kontroling omogućuje kvalitetnije upravljanje budućim događajima, te daje odgovore na konkretna pitanja – kakve su trend vrijednosti i što možemo očekivati u budućnosti, u koje proizvode ili usluge treba više ulagati, a koje napuštati, koje kupce u budućnosti izbjegavati, koja tržišta razvijati, a sa kojih se povlačiti, na koji način se financirati, da li se i dalje zaduživati… U fokusu su efikasnost, produktivnost i profitabilnost, čime se u praksi omogućuje direktno sniženje troškova.

Osim toga, koristi od uvođenja kontrolinga očituju se u obliku čiste organizacije, modernog računovodstvenog sustava koji osigurava sve potrebne podatke. Poremećaji se detektiraju u najranijim fazama u bilo kojem segmentu poslovanja, osiguravaju se kvalitetnije menadžerske odluke, izgradnja sustava nagrađivanja, efikasno planiranje, brža prilagodba promjenama i znatno veća konkurentnost.

Kontroling je filozofija upravljanja na bazi ekonomske logike racionalnosti, skup znanja koja su potrebna kako bi se na bazi bezbrojnih podataka iz poduzeća i izvan njega prikupio optimalan broj informacija koje su menadžerima neophodne za kvalitetno odlučivanje. Zainteresirani menadžment je u tome ključni i najvažniji čimbenik. Ako to menadžment dopusti, kontroling može imati ulogu najboljeg ekonomskog savjetnika koje poduzeće može imati.

Ovdje je ključno razumjeti da kontroling nije hladno brojanje radi brojanja. On je racionalizacija poslovnog razmišljanja. On uvodi red u složenost. On pomaže da se iz mnoštva podataka izdvoje upravo one informacije koje imaju upravljačku vrijednost. Njegova snaga nije u tome da proizvodi više brojki, nego da stvara više smisla.

Kontroling je unutarnji glas i zdrav razum ekonomije

Zaokupljenost kontrolinga budućnošću omogućava lakše suočavanje sa stvarnošću kad dođe do odstupanjima od zacrtanog. On istražuje da li se zacrtani ciljevi dostižu, propituje razloge koji su doveli do odstupanja i vraća na pravi put. Ukoliko put nije pravi – potiče na preispitivanje strategije.

Nije dovoljno menadžere jednostavno opskrbiti informacijama. Informacije se moraju dobro razumjeti – od kuda dolaze i što nam govore, te kako ih ispravno koristiti. Poduzeće treba razviti kvalitetan odnos prema kontrolingu kao „jedinom izvoru istine” čime se bitno unaprjeđuje cijeli komunikacijski sustav. Kontroling je odgovoran za kvalitetu informacija, a menadžment za kvalitetu odluka koje su na temelju tih informacija donesene.

U tome i jest posebna vrijednost kontrolinga. On ne odlučuje umjesto menadžmenta, ali sprječava da se odlučuje bez dovoljno dobre osnove. On je racionalni glas sustava. On vraća fokus na činjenice, ciljeve, odstupanja, uzroke i posljedice. Kada organizacija izgubi pregled, kontroling ga vraća. Kada se poslovanje počne voditi previše intuitivno, kontroling vraća mjerljivost. Kada procesi postanu nejasni, kontroling vraća strukturu.

Zato kontroling s pravom možemo nazvati unutarnjim glasom i zdravim razumom ekonomije.

Što kontroleri i menadžeri kažu o kontrolingu

How to be an excellent Controller? I believe in: “Open your mind, and watch what nobody sees!”
John Araújo, Controller at Soja de Portugal

“Controlling is like playing in a band. We should work together and hear what others are saying.”
Aleksander Socha, Business Controlling Coordinator Central Europe, Ramirent, Poland

“A controller does not hide behind figures but is always on the way to the customers – as a consultant and a partner of management.”
Dr.Dr.h.c. Albrecht Deyhle, Founder of the Controller Akademie

“Today it is no longer sufficient to provide management with the bare figures in order to warn of the iceberg. The controller must support management to find ways to avoid the iceberg.”
Dr. Georg Hanen, CFO, Bosch Rexroth AG

Sve ove izjave govore istu stvar, samo različitim riječima: kontroler nije čovjek prošlosti, nego partner budućnosti. Njegov zadatak nije da se skriva iza tablica, nego da sudjeluje u razumijevanju poslovanja. Njegov posao nije da šuti i bilježi, nego da vidi ono što drugi ne vide, da povezuje ono što je drugima razdvojeno i da pomogne menadžmentu djelovati prije nego što problem postane prevelik.

Hrvatski javni sektor upoznaje kontroling

Danas je kontroling u modernom upravljanju neizostavan – bez obzira radi li se o privatnom ili javnom sektoru. U vrijeme visokih troškova i rastućih potreba društva, nužno je da se resursima upravlja optimalno.

Glavno pitanje nije koliko resursa imamo na raspolaganju, nego što ćemo s njima postići. Moramo se stalno propitkivati – što želimo postići, imamo li sredstva za to i jesu li u pametnoj korelaciji s onim što želimo postići. Učinkovitost je ono čemu stremimo, ne samo paušalno rezanje troškova.

Kao što je za svako društvo u cjelini, važno postojanje i djelovanje javnog sektora, tako je i praćenje njihove efikasnosti i efektivnosti nužno i nadasve korisno za dobrobit svih stakeholdera.

Upravo zato kontroling dobiva sve veću važnost i u javnom sektoru. Tamo gdje postoji potreba za transparentnijim upravljanjem, boljim planiranjem, učinkovitijim korištenjem resursa, kvalitetnijim izvještavanjem i jasnijim pokazateljima uspješnosti, kontroling postaje logičan razvojni korak. I u javnom sektoru vrijedi isto pravilo kao i u privatnom: bez kvalitetne informacije nema ni kvalitetne odluke.

Kontroling se razvija globalno, razvijene ekonomije svijeta razvile su metode i alate, te definirale najbolju praksu

Već su vrlo dobro poznate činjenice o modernom poslovanju koje bez agilnih, fleksibilnih i informacija koje pogađaju točno u metu menadžerskog interesa, i modernog upravljanja koje se nosi sa globalnom konkurencijom – naprosto nije moguće. Kontrolerska praksa u državama razvijenih zapadnih ekonomija razvija se velikom brzinom, i to prvenstveno zbog svakodnevnog napretka informatičke tehnologije koja naprosto na dnevnoj bazi donosi nove mogućnosti.

Kontroleri danas u svojoj idealnoj ulozi zauzimaju ulogu poslovnog partnera. Osim izražene sposobnosti analiziranja to zahtijeva znatne komunikativne i socijalne kompetencije. Kako bi osigurali dugoročno uspješnu interakciju između kontrolinga i menadžmenta, kontroleri ponajprije trebaju imati duboko razumijevanje poslovnog modela poduzeća.

Ako menadžeri osim znanja i iskustva u vlastitoj struci raspolažu velikim razumijevanjem ukupnih gospodarskih odnosa, dakle visokom kompetencijom kontrolinga, onda je logična posljedica još uspješnije sveukupno upravljanje.

Globalni razvoj kontrolinga pokazuje da budu uspješne one organizacije koje uspiju povezati strategiju, podatke, procese, upravljanje troškovima, profitabilnost, izvještavanje i sposobnost promjene. To je razlog zašto je kontroling danas važniji nego ikada prije.

Budućnost kontrolinga

Budućnost kontrolinga bit će još snažnije povezana s analitikom, automatizacijom, umjetnom inteligencijom, poslovnim izvještavanjem u realnom vremenu i nefinancijskim pokazateljima. No, što god tehnologija donese, jedna se stvar neće promijeniti: menadžmentu će i dalje trebati netko tko zna povezati ciljeve, procese, podatke, rizike i odluke.

Tu je prostor kontrolinga nezamjenjiv.

Kontroler budućnosti bit će istovremeno poslovni analitičar, prevoditelj između menadžmenta i podataka, moderator procesa planiranja, partner u digitalnoj transformaciji, sugovornik za ESG i održivost te stručnjak za informacijski smisao, a ne samo za informacijski volumen.

To znači da će od kontrolera budućnosti trebati još više širine nego danas. Morat će razumjeti tehnologiju, ali i dalje ostati čvrsto ukorijenjen u ekonomsku logiku. Morat će razumjeti alate, ali još više smisao njihovog korištenja. Morat će znati raditi s velikim količinama podataka, ali i dalje imati sposobnost jednostavno objasniti menadžmentu što je važno, a što nije. Morat će pomoći organizacijama da budu i brže i pametnije, ali i odgovornije.

Zato se može reći da kontroling nije samo profesija sadašnjosti, nego jedna od ključnih profesija budućnosti. Tko želi kvalitetno upravljati u 21. stoljeću, morat će razumjeti kontroling. A tko želi digitalizirati poslovanje na održiv, transparentan i profitabilan način, bez kontrolinga to neće moći napraviti kako treba. To je složeno područje koje traži kontinuirano učenje, ali daje ogroman doprinos prosperitetu poduzeća.

Kontroling je danas mnogo više od klasične funkcije praćenja rezultata. On je temelj kvalitetnog upravljanja, partner menadžmentu, skrbnik podataka, moderator planiranja i važan oslonac digitalne transformacije. Bez kontrolinga nema ni stvarne transparentnosti, ni kvalitetnog izvještavanja, ni dugoročno održivog poslovnog modela. Upravo zato poduzeća koja žele rasti, digitalizirati se i upravljati odgovorno trebaju razvijati kontroling kao jednu od svojih ključnih kompetencija. Tamo gdje postoji dobar kontroling, postoji i daleko veća šansa za bolje odluke, veću profitabilnost i stabilniju budućnost.