Kontroling

Kontroling je ekonomski partner menadžmenta. To je filozofija upravljanja na bazi ekonomske logike racionalnosti i skup
multidisciplinarnih znanja neophodnih za upravljanje.

Što je kontroling ?

 

Kontroling je stručna pomoć menadžmentu. On pomaže poduzećima u podizanju produktivnosti, efikasnost i efektivnost poslovanja, a time i sposobnosti prilagođavanja promjenama koje se događaju unutar i izvan kompanije. Kontroling je fokusiran na ulaganja i koristi od njih, pa tako mora jasno detektirati koji dijelovi poduzeća ili organizacije zarađuju novac, a koji ga troše bez željenih efekata.
Uloga kontrolinga je povezivanje menadžmenta, organizacije, računovodstva, financija uz pomoć informatičke potpore u zaokruženu cjelinu kako bi se dobila velika slika poslovanja poduzeća.

Također, uloga kontrolinga je povezivanje strateškog i operativnog, izrada sustava planiranja i izvještavanja i fokusiranje na budućnost. Kontroling je skrbnik podataka, čuvar poslovnog rezultata i sparing partner menadžmenta.
Od 2020. – godine velikih promjena – poslovni procesi, izvještavanje, poslovne analize, poslovni procesi i alati za mjerenje rezultata poslovanja više neće biti isti.

Kontroling je posao i strast

 

Polazeći od raznovrsnih funkcija kontrolinga, jasno je da se kontroler treba truditi da razvija brojne kompetencije usmjerene na što više različitih područja, kako bi svojim znanjem, iskustvom i mudrošću mogao biti od koristi donosiocima odluka.
Sa druge strane, donosioci odluka trebaju aktivno prihvatiti pomoć iz kontrolinga kao najbolji savjet koji mogu dobiti. Naime, niti jedan odjel ne može dati na jednom mjestu toliko mnogo raznovrsnih informacija kao kontroling, a niti jedan drugi zaposlenik ne može imati tako sveobuhvatnu sliku svih dimenzija poslovanja kako to može imati dobar kontroler.
Kontroler stoga mora konstantno raditi na sebi, biti redoviti polaznik edukacija o kontrolingu, pratiti nove trendove i tehnologiju kako bi – stalno razvijajući sebe, zapravo samo održao korak s vremenom.

Pitanje razvoja kvalitetnog kontrolinga u hrvatskim poduzećima jedno je od bitnih pitanja za daljnji razvoj zemlje i utrke sa razvijenim zemljama Europe. Ako se uzme u obzir da je kontroling idealno mjesto u poduzeću koje može biti rasadnik znanja i pokretač razvoja kompetencija gotovo svih razina menadžmenta, jasno je da razvijajući i unapređujući kontroling, direktno utječemo na unapređenje poslovanja cijelog poduzeća, pa na kraju i ukupnog gospodarstva.
Upravo od 2020. godine uvjeti poslovanja bitno se mijenjaju, kontroling nikad nije bio važniji, a izvještavanje i poslovne analize dižu se na potpuno novi nivo. Alati kojima se prate i mjere procesi postaju „must“.
I zbog toga smo tu za vas

U kontrolingu je najvažnija edukacija

 

Edukacije iz kontrolinga za kontrolere traju cijeli život. Kontroling se mijenja velikom brzinom, najvećom mjerom zbog ubrzanog razvoja informatičke tehnologije.
Svake godine od kontrolera se očekuje sve više. Danas više nije dovoljno samo da razumije business, organizaciju, računovodstvo, klasičnu ekonomsku teoriju, već se očekuje da sve više ulazi u IT kao data analyst/data scientist.
Zbog toga je najvažnija edukacija kontrolera i menadžera. To je složeno područje koje traži kontinuirano učenje, ali daje ogroman doprinos prosperitetu poduzeća.
Zbog toga je Kontroling Kognosko najveći dio svoga razvojnog puta posvetio traženju najboljih edukacija iz kontrolinga u inozemstvu, te razvijanju vlastitih na temelju višegodišnjeg praktičnog iskustva.
Trendovi u kontrolingu mijenjaju se svakodnevno. Naš trajni zadatak je pratiti ih u stopu, te aktivno doprinositi kreiranju vlastitih inovacija i unapređenja. Naš edukacijski portfolio sastoji se od više od 500 sati
edukacija u 5 programa koje prati 6 knjiga. Stoga, brigu o svom kontrolerskom razvoju bez dilema – prepustite nama

Kontroling je filozofija upravljanja na bazi ekonomske logike racionalnosti

Razvija se na globalnom nivou, iskustva se dijele, a svako poduzeće ili organizacija može crpiti iskušane spoznaje. Evolucija kontrolinga događa se pred našim očima – njegova modernizacija je globalna, koristimo ga lokalno. Kontroler je danas partner menadžmenta, njegov ekonomski savjetnik. Znanje se prenosi diljem svijeta, potrebno ga je samo implementirati.

Kontroling omogućuje kvalitetnije upravljanje budućim događajima, te daje odgovore na konkretna pitanja – kakve su trend vrijednosti i što možemo očekivati u budućnosti, u koje proizvode ili usluge treba više ulagati, a koje napuštati, koje kupce u budućnosti izbjegavati, koja tržišta razvijati, a sa kojih se povlačiti, na koji način se financirati, da li se i dalje zaduživati… U fokusu su efikasnost, produktivnost i profitabilnosti, čime se u praksi omogućuje direktno sniženje troškova.

Osim toga, koristi od uvođenja kontrolinga očituju se u obliku čiste organizacije, modernog računovodstvenog sustava koji osigurava sve potrebne podatke. Poremećaji se detektiraju u najranijim fazama u bilo kojem segmentu poslovanja, osiguravaju se kvalitetnije menadžerske odluke, izgradnja sustava nagrađivanja, efikasno planiranje, brža prilagodba promjenama i znatno veća konkurentnost.

Kontroling je filozofija upravljanja na bazi ekonomske logike racionalnosti, skup znanja koja su potrebna kako bi se na bazi bezbrojnih podataka iz poduzeća i izvan njega prikupio optimalan broj informacija koje su menadžerima neophodne za kvalitetno odlučivanje. Zainteresirani menadžment je u tome ključni i najvažniji čimbenik. Ako to menadžment dopusti, kontroling može imati ulogu najboljeg ekonomskog savjetnika koje poduzeće može imati.
.

 

Kontroling je unutarnji glas i zdrav razum ekonomije

 

Zaokupljenost kontrolinga budućnošću omogućava lakše suočavanje sa stvarnošću kad dođe do odstupanjima od zacrtanog. On istražuje da li se zacrtani ciljevi dostižu, propituje razloge koji su doveli do odstupanja i vrača na pravi put. Ukoliko put nije pravi – potiče na preispitivanje strategije.

Nije dovoljno menadžere jednostavno opskrbiti informacijama. Informacije se moraju dobro razumjeti – od kuda dolaze i što nam govore, te kako ih ispravno koristiti. Poduzeće treba razviti kvalitetan odnos prema kontrolingu kao „jedinom izvoru istine” čime se bitno unaprjeđuje cijeli komunikacijski sustav. Kontroling je odgovoran za kvalitetu informacija, a menadžment za kvalitetu odluka koje su na temelju tih informacija donesene.

.

Što kontroleri I menadžeri kažu o kontrolingu:

How to be a excellent Controller? I believe in: “Open your mind, and watch what nobody sees! ”
John Araújo, Controller at Soja de Portugal

“Controlling is like a playing a bend. We should work together and hear what others are saying.”
Aleksander Socha, Business Controlling Coordinator Central Europe, Ramirent, Poland

“A controller does not hide behind figures but is always on the way to the customers – as a consultant and a partner of management.”
Dr.Dr.h.c. Albrecht Deyhle, Founder of the Controller Akademie

“Today it is no longer sufficient to provide management with the bare figures in order to warn of the iceberg. The controller must support management to find ways to avoid the iceberg.”
Dr. Geog Hanen CFO, Bosch Rexroth AG

In practice, people with the title of controller have functions that are,

at one extreme, a little more than bookkeeping,

and at the other extreme, de facto general management.

Hrvatski javni sektor upoznaje kontroling

 

Danas je kontroling u modernom upravljanju neizostavan – bez obzira radi li se o privatnom ili javnom sektoru. U vrijeme visokih troškova i rastućih potreba društva, nužno je da se resursima upravlja optimalno. Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska je prihvatila i osnovna načela pravne stečevine vezane za slobodno tržišno natjecanje i strategiju „Europa 2020“ koja polazi od modernizirane javne uprave kao javnog servisa za građane, privredu i investitore.

S jedne strane postoji obaveza Republike Hrvatske da modernizira javnu upravu i to ne samo radi racionalizacije troškova, nego u prvom redu radi povećanja učinkovitosti, te da učini poslovanje javnog sektora transparentnim i tržišno prihvatljivim kako bi mogao služiti i kao pokretač ekonomskog rasta. A sa druge strane je za očekivati da će EU pojačati svoj monitoring pri ostvarenju ovih ciljeva i obaveza.

Hrvatska se upravo suočava sa istinom –  određivanje jasnih ciljeva, određivanje standarda izvedbe (standards of perfomance), te kvalitativni i kvantitativni pokazatelji efikasnosti moraju postati okosnica života i rada javnog sektora.

Glavno pitanje nije koliko resursa imamo na raspolaganju, nego što ćemo s njima postići. Moramo se stalno propitkivati  – što želimo postići, imamo li sredstva za to i jesu li u pametnoj korelaciji s onim što želimo postići. Učinkovitost je ono čemu stremimo, ne samo paušalno rezanje troškova.

Kao što je za svako društvo u cjelini, važno postojanje i djelovanje javnog sektora, tako je i praćenje njihove efikasnosti i efektivnosti nužno i nadasve korisno za dobrobit svih stakeholdera.

 

Kontroling se razvija globalno, a najbolja svjetska praksa dolazi u Hrvatsku suradnjom poduzeća KONTROLING KOGNOSKO sa najvažnijim svjetskim kontrolerskim organizacijama, ustanovama i udrugama

Ako menadžeri osim znanja i iskustva u vlastitoj struci (npr. proizvodnja, distribucija, …) raspolažu velikim razumijevanjem ukupnih gospodarskih odnosa, dakle visokom kompetencijom kontrolinga, onda je logična posljedica još uspješnije sveukupno upravljanje. Rukovodećem kadru srednje razine time se otvara mogućnost razvoja prema vrhu poduzeća, a kontrolerima je zacrtan karijerni put u menadžment.

Moderni trendovi u kontrolingu

 

Kontrolerska praksa razvija se iznimnom brzinom: jednim dijelom zbog stalnih promjena u poslovnom svijetu globalno, a drugim dijelom pod utjecajem informatičke tehnologije koja doslovno na dnevnoj bazi donosi nove mogućnosti. Klasičan kontroling i edukacija iz kontrolinga upravo zbog toga također evoluira.
Svakim danom kontroleri su sve bliže IT-u, a IT sve bliže kontrolingu. IT je gorivo kontrolinga, utvrđuje mu smjer i granice razvoja. Iz tog je razloga razvoj novih kadrova u smjeru primjene modernih informatičkih alata i znanja o mogućnostima obrade podataka uvjet bez kojeg se ne može. Klasični kontroler sve više postaje tkz. podatkovni znanstvenik (engl. data scientist).

Kontroling se razvija globalno, razvijene ekonomije svijeta razvile su metode i alate, te definirale najbolju praksu

 

Već su vrlo dobro poznate činjenice o modernom poslovanju koje bez agilnih, fleksibilnih i informacija koje pogađaju točno u metu menadžerskog interesa, i modernog upravljanja koje se nosi sa globalnom konkurencijom naprosto nije moguće. Kontrolerska praksa u državama razvijenih zapadnih ekonomija razvija se velikom brzinom, i to prvenstveno zbog svakodnevnog napretka informatičke tehnologije koja naprosto na dnevnoj bazi donosi nove mogućnosti.

Dana scientist do jučer je bio zaposlenik budućnosti, no već danas u Europi i Americi postoje brojne konkretne edukacije koje dubinski pripremaju jučerašnje kontrolere da avanturu proučavanja mora najrazličitijih podataka.
Kontroleri danas u svojoj idealnoj ulozi zauzimaju ulogu poslovnog partnera. Osim izražene sposobnosti analiziranja to zahtijeva znatne komunikativne i socijalne kompetencije. Kako bi osigurali dugoročno uspješnu interakciju između kontrolinga i menadžmenta, kontroleri ponajprije trebaju imati duboko razumijevanje poslovnog modela poduzeća.

Ako menadžeri osim znanja i iskustva u vlastitoj struci (npr. proizvodnja, distribucija, …) raspolažu velikim razumijevanjem ukupnih gospodarskih odnosa, dakle visokom kompetencijom kontrolinga, onda je logična posljedica još uspješnije sveukupno upravljanje. Rukovodećem kadru srednje razine time se otvara mogućnost razvoja prema vrhu poduzeća, a kontrolerima je zacrtan karijerni put u menadžment.

Naša je misija biti lider u području uvođenja kontrolinga u poduzeća, kao i edukacija iz područja kontrolinga. To znači biti uvijek u toku sa svjetskim trendovima, kontinuirano učiti od najboljih svjetskih stručnjaka i stalno biti u potrazi za novim dostignućima.

 

Suvremeni kontroling – ekonomski partner menadžmenta

Kontroling 21. stoljeća očekuje od kontrolera da bude data-scientist, ekonomski prognostičar, procjenitelj i psiholog. Kontroling se od računovodstva sve više udaljava – prošle događaje zamjenjuje prediktivnom analizom u cilju optimizacije budućnosti.

Resursi su ograničeni, više nego ikada potrebno je raditi više sa manje.

 

 

Kontroling današnjice promatra upravljanje kroz prizmu tri nerazdvojiva čimbenika: jasne strategije, plana dugoročne održivosti i procjene rizika. Rast, razvoj i dobit tri su uvjeta koja moraju funkcionirati u sinergiji jer ukoliko u dužem periodu bilo koji posustane, poduzeće gubi snagu.

Samo kratkoročno smije se odreći dobiti u cilju rasta, rasta u cilju razvoja, ili razvoja u cilju maksimiziranja dobiti. No, dugoročno stvari mogu funkcionirati samo u savršenom balansu. Upravo za to zadužen je – kontroling. Njegov je pogled okrenut budućnosti odnosno ranim upozorenjima, njegova je uloga pro-aktivna i zadatak mu je da potiče na promjene.

Svaki menadžer treba biti sam svoj kontroler, a kontroling je funkcija koja mu omogućava transparentne informacije i ekonomske savjete. Kontroling sudjeluje zajedno sa menadžmentom u izgradnji ciljeva koji moraju biti jasno definirani kako bi se menadžerske odluke mogle usmjeravati prema postizanju tih ciljeva. Zaokupljenost kontrolinga budućnošću omogućava lakše suočavanje sa stvarnošću odnosno odstupanjima od zacrtanog.

Kontroling istražuje da li se zacrtani ciljevi dostižu, propituje razloge koji su doveli do odstupanja i vrača na pravi put. Ukoliko put nije pravi – potiče na preispitivanje strategije. Bit je u brzini i agilnosti koja je u vremenima turbulentnih promjena i velike volatilnosti neophodna.

Menadžeri trebaju podatke iz kontrolinga, a nemaju vremena sami do njih dolaziti. To uostalom nije njihov zadatak, a nisu za to ni educirani. Kontroleri jesu.

Upravljanje je vrlo složen proces, kontroling također, a oboje funkcionira u sinergiji. Rezultati koji se vide na vrhu postižu se promjenama „odozdo“ – u operativi. Zbog toga je važno pronijeti duh kontrolinga kroz cijelo poduzeće. On u praksi ne smije ostati vezan samo uz menadžment, već ekonomska logika racionalnosti treba biti prisutna u svakom procesu, na svakom radnom mjestu.

Suvremena poslovna praksa u razvijenim zemljama Europe (posebno Njemačke, Švicarske, Austrije, te u novije vrijeme Poljske) kontrolingu daje vrlo značajnu ulogu, a kontrolera postavlja na poziciju poslovnog partnera menadžmentu. Oni zajedno dijele odgovornost – menadžeri za donesene odluke, a kontroleri za transparentnost informacija na temelju kojih su odluke donesene. Menadžeri i kontroleri zajedno postavljaju ciljeve poduzeća, pri čemu kontroleri imaju vrlo aktivnu ulogu jer iz svoje pozicije imaju najbolji panoramski pogled i sve segmente poslovanja. Nitko u poduzeću nema priliku vidjeti „veliku sliku“ tako dobro i to svakako treba iskoristiti.

Prijenos informacija na sve menadžerske razine nije nimalo rutinski posao. Nije dovoljno menadžere jednostavno opskrbiti informacijama. Informacije se moraju dobro razumjeti – od kuda dolaze i što nam govore, te kako ih ispravno koristiti. Poduzeće treba razviti kvalitetan odnos prema kontrolingu kao „jedinom izvoru istine”, čime se bitno unaprjeđuje cijeli komunikacijski sustav – zna se tko je odgovoran za kvalitetu informacija, a tko za kvalitetu odluka.

Kontroling je u suvremenom poslovanju neizostavna karika od definiranja procesa do objavljivanja rezultata, od koordiniranja sustavom planiranja do kritične rasprave o rezultatima. Kontroleri su zaduženi da prate poduzeće kao cjelinu usmjereno prema budućnosti kao poslovni partneri menadžerima na svim hijerarhijskim razinama. Moderni kontroling neizostavna je karika svakog poduzeća koje želi rasti, razvijati se i dugoročno opstati.

 

 

Industrija 4,0 – kontroling 4,0

Europska dugoročna vizija razvoja proizvodnje – Industrija 4.0 – temelji se na brzom združivanju online svijeta i industrijske proizvodnje. Unatoč recesiji i usporavanju gospodarstva Europske unije, vodeće države EU, koje predvodi Njemačka, prepoznale su veliku šansu za jačanje globalne konkurentnosti daljnjim razvojem proizvodnih potencijala za 21. stoljeće.

Tako je prije nekoliko godina stvorena dugoročna vizija razvoja proizvodnje pod nazivom Industrija 4.0, a na temelju koncepta pametnih tvornica koje se koriste informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za digitalizaciju poslovnih procesa kako bi kreirale velike prednosti poput poboljšane kvalitete, nižih troškova i povećane učinkovitosti proizvodnje.

Nakon parnog stroja u 1. industrijskoj revoluciji, pokretne trake u drugoj, te razvoja elektronike i interneta u trećoj, četvrtu generaciju industrije određuje umrežavanje pametnih digitalnih uređaja. Radi se o digitalnom povezivanju proizvoda, strojeva, alata, ljudi… Cilj industrije 4.0 pametne su tvornice i pogoni koji su prilagodljivi i učinkovito integriraju klijente i poslovne partnere u jedinstvenom procesu.

U tom kontekstu o novoj ulozi kontrolera potrebno je također razgovarati. Kontroling sadašnjosti karakterizira prilagodljivost, mjerenje učinkovitosti korištenja resursa, te mjerenje zadovoljstva klijenata i poslovnih partnera.

 

 

Modernizacija kontroling funkcije – trud koji se isplati

Cijeli svijet razvija kontroling, iskustva se dijele, a svako poduzeće može crpiti iskušane spoznaje. Evolucija kontrolinga događa se pred našim očima – njegova modernizacija je globalna, koristimo ga lokalno. Kontroler je danas partner menadžmenta, njegov ekonomski savjetnik.

Kontroling inicira promjene koje dovode do uspjeha. Uz intenzivan razvoj IT tehnologije i koristi višegodišnjeg razvojnog iskustva, Europski i Američki pristup kontrolingu se harmonizira, ostaje samo najbolja praksa. Znanje se prenosi diljem planete, potrebno ga je samo implementirati. No upravo na tom koraku mnogi se nađu u dilemi – kako kvalitetno postaviti temelje dobrog kontrolinga? Upravo to je ključno za uspjeh.

Zadatak kontrolera je da prate menadžerski proces postavljanja ciljeva, planiranja i upravljanja i odgovorni su za točnost informacija. Pri tome se koriste brojnim metodama i alatima koje uče u tijeku svog  stručnog osposobljavanja. No preduvjet za njihov kvalitetan rad je svakako dobra implementacija kontroling funkcije što podrazumijeva „dobro pripremljen teren“ unutar poduzeća. Jedan od najvažnijih zadataka je definiranje ažurirane organizacijske strukture poduzeća – i to ne samo kroz funkcije poduzeća ili hijerarhije upravljačkog aparata.

Potrebno je organizacijsku strukturu poduzeća prilagoditi i uskladiti sa strateškim ciljevima, što je ponekad u praksi u potpunom disbalansu. Takve situacije veliki su problem za kontroling čiji je zadatak zajedno sa menadžmentom sudjelovati u postavljanju konkretnih ciljeva, procijenjenih i planiranih na temelju jasnih procesa. Također, veliki je problem pratiti efekte postavljenih ciljeva, kada organizacija ne  kvalitetno prikupljanje podataka, jer postoji zbrka u podatkovnim kanalima. Drugi veliki zadatak pri uvođenju kontroling funkcije je modernizacija računovodstva. Ono samo po sebi ima svoje zakonitosti i pravila.

Međutim, za kontroling je potrebno puno više, potrebno je dobro razvijeno i kvalitetno organizirano troškovno i kao nadogradnja – menadžersko računovodstvo. Kreiranje menadžerskog računovodstva potpuno je unikatan posao i zahtijeva bitne promjene u svakom poduzeću. Računovodstvena funkcija se maksimalno okreće prema internim korisnicima, a podaci postaju znatno detaljniji. Osim računovodstva u ovom procesu sudjeluju sve stale funkcije i prilagođavaju svoj način postupanja novim pravilima.

Kontroling  može biti jak koliko je jaka njegova IT podrška. Stoga su za potrebe kontrolinga u ovom području često potrebne razvojne promjene i nadogradnje. Na kraju najvažnije  – zainteresirani menadžment koji razumije sve blagodati modernog kontrolinga.

Želja za implementacijom kontrolinga treba prevladati sve velike zadatke i promjene koji stoje na putu  implementacije kontrolinga. Također, kada prvi izvještaji počnu dolaziti, želja za promjenama u načinu razmišljanja i upravljanja vođena novim spoznajama i činjenicama, mora biti jača od ustaljene rutine ili uobičajenih poslovnih obrazaca ponašanja.

 

Kontroling mora inicirati promjene, promjene koje vode prema uspjehu. No, odluke o promjenama ipak na kraju donosi menadžment.

 

Moderni kontroling apsolutna je nužnost, a ne opcija

Turbulentnost okruženja, volatilnost događaja, neizvjesnost reakcija i nesagledivost posljedica prate menadžere pri svakoj poslovnoj odluci. Zadaća kontrolinga je da slijedi trendove modernog menadžmenta, te posebno trendove razvoja informatičke tehnologije i time kvalitetnije, traži načine kako poduzeće uz što manje ulaganja može postići što bolje efekte.

Moderni kontroling razvija se sukladno zahtjevima vremena kako bi bio što korisniji menadžmentu

Iako se puno govori o kontrolingu, zapravo je malo poduzeća u Hrvatskoj koja su tu funkciju uistinu dobro iskoristila. Sve ostaje uglavnom na planu i analizi. Čak i američke kompanije često na kontroling gledaju kao na administrativnu funkciju koja im prosljeđuje izvještaje, no kontroling treba ići puno dalje od toga.

Prije svega kontroler treba biti poslovni partner menadžera

Osim izražene sposobnosti analiziranja kontroling zahtijeva znatne komunikativne i socijalne kompetencije. Kako bi jamčio dugoročno uspješnu interakciju između usluge kontrolinga i menadžmenta, kontroleri ponajprije trebaju imati duboko razumijevanje za taj posao odnosno model poslovanja. Ako menadžeri osim znanja i iskustva u vlastitoj struci (npr. proizvodnja, distribucija, …) raspolažu velikim razumijevanje upravljanja materijalnom i nematerijalnom imovinom, dakle visokom kompetencijom kontrolinga, onda je logična posljedica još uspješnije sveukupno upravljanje. Rukovodećem kadru srednje razine, time se otvara mogućnost razvoja prema vrhu poduzeća, a kontrolerima je zacrtan karijerni put u menadžment.

Posljednjih desetljeća razvijao se intenzivno kontroling nematerijalne imovine (engl. Intangibles)

Već dugo je jasno da se poduzećima ne može upravljati isključivo na temelju materijalnih vrijednosti. Ova spoznaja nije nova ali se trenutno intenzivno oživljava. Naime, ponajprije predstavnici mlađih gospodarskih grana, kao što su primjerice Google, Apple i Facebook, ističu činjenicu kako se bitne vrijednosti tih poduzeća ne nalaze u bilanci. Upravljanje takvom nematerijalnom imovinom i izvještavanje o njoj moguće je kroz kontroling. To podrazumijeva proširenje kontrolerovih analiza na „meke“ pokazatelje za mjerenje primjerice inovativnosti unutar poduzeća ili motivaciju i zadovoljstvo klijenata. Zadatak kontrolera u budućnosti je još više upozoravati menadžment na potrebu izgradnje takvih platformi za mjerenje učinkovitosti (performance-measurement) i proširenja standardnog sustava izvještavanja u tom smjeru. Zadatak menadžera jest to omogućiti.

Moderna informatička tehnologija omogućuje nam danas BIG DATA što znači da je tim podacima potrebno upravljati (engl. Big Data Management)

Profil zahtijeva koje kontroler treba ispunjavati rapidno se mijenja uslijed razvoja IT. Danas  postojeća Business Intelligence -rješenja u obliku informacijskih otoka morat će se integrirati i centralno koordinirati u jednom kompetencijskom centru za poslovnu inteligenciju (engl. BICC – Business Intelligence Competency Center). Svakim se danom sve više etabliraju standardi za vizualizaciju menadžerskog izvještavanja koji se već godinama razvijaju u konceptu IBCS (International Business Cominication Stadnards – www.ibcs-a.org )

Postupanje s količinom prikupljenih podataka (Big Data) zahtijeva visoki stupanj znanja i iskustva u analizi, simulaciji i pronalasku poslovnih povezanosti (Data Scientist). Kako bi se išlo u korak sa spomenutim razvojima, kontroleri se moraju dalje usavršiti u „menadžere informacija“ („Information Manager“).

Na kraju, velika poduzeća i koncerni moraju sve više upravljati učinkovitošću usluge kontrolera

Pritisak na opće troškove u poduzećima se povećava iz godine u godinu, pa tako i u kontrolingu. Procesi kontrolinga ne moraju biti samo efektivni, već se moraju i efikasno primjenjivati, što podrazumijeva moderno budžetiranje.

Velika poduzeća koja rade u različitim državama, danas sve češće izdvajaju konkretne standardizirane procese kontrolinga u takozvane Shared Service centre (SSC) i lociraju ih najčešće u zemlje s nižim plaćama. To doslovno znači da se Američkim ili Njemačkim multinacionalnim kompanijama isplati razvijati SSC u Hrvatskim podružnicama.

Najveći izazov je svakako stvaranje jednoobraznog sustava kontrolinga za sva poduzeća, i pronalazak dobro educiranih kotrolera. Za hrvatske kontrolere je to veliki izazov i odlična šansa. Istovremeno, nikad do sada u Hrvatskoj nije bilo toliko mogućnosti za usavršavanju u kontrolingu kao što postoji danas. Kontroling je zanimanje budućnosti koje ne poznaje granice, šansu samo trebamo kvalitetno iskoristiti.

 

Budućnost kontrolinga

 
Kontroling zasigurno ima svijetlu budućnost. Postupanje s količinom prikupljenih podataka (Big Data) zahtijeva visoki stupanj znanja i iskustva u analizi, simulaciji i pronalasku poslovnih povezanosti (Data Scientist). Kako bi se išlo u korak sa spomenutim razvojima, kontroleri budućnosti se moraju svakim danom sve više usavršiti u „menadžere informacija“ („Information Manager“).

Uvedite kontroling u svoje poduzeće

 
Svako poduzeće unikatna je, jedinstvena i neponovljiva cjelina. To u potpunosti poštujemo pri izradu plana uvođenja

Pošaljite nam upit za besplatnu prezentaciju uvođenja kontrolinga u Vašem poduzeću

Suglasnost


Za sve daljnje informacije o našim uslugama molimo obratite se

na tel: +385 1 779 36 19 ili na info@kognosko.hr