Moderni kontroling je nužnost, a ne opcija – blog by Jasmina Očko

Moderni kontroling je nužnost, a ne opcija – blog by Jasmina Očko

Turbulentnost okruženja, volatilnost događaja i neizvjesnost reakcija prate menadžere pri svakoj poslovnoj odluci. Zadaća kontrolinga je da slijedi trendove modernog menadžmenta, te posebno trendove razvoja informatičke tehnologije i traži kvalitetnije načine kako poduzeće uz što manje ulaganja može postići što bolje efekte.

Moderni kontroling razvija se sukladno zahtjevima vremena kako bi bio što korisniji menadžmentu. Iako se puno govori o kontrolingu, zapravo je malo poduzeća u Hrvatskoj koja su tu funkciju uistinu dobro iskoristila. Sve ostaje uglavnom na planu i analizi, no kontroling treba ići puno dalje od toga.

 

U fokusu je jasno definirana strategija, dugoročna održivost i procjena rizika

 Rast, razvoj i dobit tri su uvjeta koja moraju funkcionirati u sinergiji jer ukoliko u dužem periodu bilo koji posustane, poduzeće gubi snagu. Samo kratkoročno smije se odreći dobiti u cilju rasta, rasta u cilju razvoja, ili razvoja u cilju maksimiziranja dobiti. No, dugoročno stvari mogu funkcionirati samo u savršenom balansu. Upravo za to zadužen je – kontroling. Njegov je pogled okrenut budućnosti odnosno ranim upozorenjima, njegova je uloga pro-aktivna i zadatak mu je da potiče na promjene.

Svaki menadžer treba biti sam svoj kontroler, a kontroling je funkcija koja mu omogućava transparentne informacije i ekonomske savjete. Kontroleri moraju sudjelovati u izgradnji jasno definiranih i mjerljivih ciljeva kako bi se menadžerske odluke mogle prema njima usmjeravati. Kontroling je prvenstveno zaokupljen budućnošću što omogućava nesmetano upravljanje kada dođe do odstupanja od zacrtanog. On istražuje da li se zacrtani ciljevi dostižu, propituje razloge koji su doveli do odstupanja i vrača na pravi put. Ukoliko se zaključi da put nije pravi – potiče na preispitivanje strategije. Bit je u brzini i agilnosti koja je u vremenima turbulentnih promjena i velike volatilnosti neophodna.

 

Upravljanje je vrlo složen proces, kontroling također, a oboje funkcionira u sinergiji

Kontroling je ponekad shvaćen samo kao funkcija u poduzeću, no rjeđe kao univerzalni način razmišljanja i zbog toga ponekad ne zaživi u potpunosti. Rezultati koji se vide na vrhu postižu se promjenama u operativi. Zbog toga je važno pronijeti duh kontrolinga kroz cijelo poduzeće. Razmišljati kontrolerski znači razmišljati ekonomskom logikom racionalnosti što treba biti prisutno u svakom procesu, na svakom radnom mjestu.

Prijenos informacija na sve menadžerske razine nije nimalo rutinski posao. Pogrešno je menadžere samo opskrbiti informacijama, već ne bit u dobrom razumijevanju od kuda dolaze i što nam govore, te kako na temelju njih ispravno odlučiti. Kontroling treba biti „jedini izvor istine”, čime se bitno unaprjeđuje cijeli komunikacijski sustav – zna se tko je odgovoran za kvalitetu informacija, a tko za kvalitetu odluka.

 

Najnoviji trendovi u kontrolingu – prije svega kontroler treba biti poslovni partner menadžera

Suvremena poslovna praksa u razvijenim zemljama Europe i svijeta kontrolingu daje vrlo značajnu ulogu, a kontrolera postavlja na poziciju poslovnog partnera menadžmentu. Oni zajedno dijele odgovornost – menadžeri za donesene odluke, a kontroleri za transparentnost informacija na temelju kojih su odluke donesene. Menadžeri i kontroleri zajedno postavljaju ciljeve poduzeća, pri čemu kontroleri imaju vrlo aktivnu ulogu jer iz svoje pozicije imaju najbolji panoramski pogled i sve segmente poslovanja. Nitko u poduzeću nema priliku vidjeti „veliku sliku“ tako dobro i to svakako treba iskoristiti.

Osim izražene sposobnosti analiziranja, kontroling zahtijeva znatne komunikativne i socijalne kompetencije. Menadžment mora imati povjerenje u svoj kontroling kao mjesto na kojem mog dobiti najbolji ekonomski savjet. Kako bi jamčio dugoročno uspješnu interakciju između usluge kontrolinga i menadžmenta, kontroleri ponajprije trebaju dobro rzumjeti model poslovanja. S druge strane, menadžeri trebaju razmišljati kontrolerski. Ako menadžeri osim znanja i iskustva u vlastitoj struci (npr. proizvodnja, distribucija, …) raspolažu velikim razumijevanje upravljanja materijalnom i nematerijalnom imovinom, dakle visokom kompetencijom kontrolinga, onda je logična posljedica još uspješnije sveukupno upravljanje.

 

Standardizacija menadžerskog izvještavanja je top tema

Menadžersko izvještavanje prolazi svoju revolucionarnu fazu. Nikada do sada standardizacija izvještavanja nije bila tako sveobuhvatna kao danas.

Na globalnoj razini razvijaju se međunarodni standardi poslovne komunikacije – International Business Communication Standards (IBCS) – prijedlozi idejnog, perceptivnog i semantičkog dizajna za razumijevanje poslovnih izvješća i prezentacija. IBCS je također neprofitna je organizacija koja razvija i objavljuje standarde što uključuje i globalnu javnu raspravu. Sve verzije, doprinosi, te promjene objavljuju se na IBCS web stranici. Začetnik IBCS koncepta je g.Rolf Hichert, zbog čega se u praksi često koristi termin – “Hichertovi standardi”. Cilj ovih standarda je izgradnja koncepta kojim se na jedinstveni način grafički i tabelarno prikazuju poslovni rezultati.

Uvjet je globalno širenje IBCS-a kako bi postao univerzalni jezik poslovnog izvještavanja. Upravo kao što je notni zapis globalno pismo glazbe, jednako razumljiv i korišten u svim dijelovima svijeta. Iz tog razloga standardizaciji menadžerskog izvještavanja teži sve više svjetskih kompanija, ali i IT rješenja. Jedinstven, razumljiv i jednostavan “jezik izvještavanja” širi se svijetom velikom brzinom.

 

Posljednjih godina intenzivno se razvija kontroling nematerijalne imovine

Već dugo je jasno da se poduzećima ne može upravljati isključivo na temelju materijalnih vrijednosti. Ova spoznaja nije nova ali se trenutno intenzivno oživljava. Naime, ponajprije predstavnici mlađih gospodarskih grana, kao što su primjerice Google, Apple i Facebook, ističu činjenicu kako se bitne vrijednosti tih poduzeća ne nalaze u bilanci. Upravljanje takvom nematerijalnom imovinom i izvještavanje o njoj moguće je kroz kontroling. To podrazumijeva proširenje kontrolerovih analiza na „meke“ pokazatelje za mjerenje primjerice inovativnosti unutar poduzeća ili motivaciju i zadovoljstvo klijenata. Zadatak kontrolera u budućnosti je još više upozoravati menadžment na potrebu izgradnje takvih platformi za mjerenje učinkovitosti i proširenja standardnog sustava izvještavanja u tom smjeru. Zadatak menadžera jest to omogućiti.

 

Moderna informatička tehnologija omogućuje nam danas BIG DATA, a tim je podacima potrebno upravljati

Profil zahtijeva koje kontroler treba ispunjavati, rapidno se mijenja uslijed razvoja informatičke tehnologije. Danas  postojeća Business Intelligence -rješenja u obliku informacijskih otoka morat će se integrirati i centralno koordinirati. Postupanje s velikom količinom prikupljenih podataka zahtijeva visoki stupanj znanja i iskustva u analizi, simulaciji i pronalasku poslovnih povezanosti. Kako bi se išlo u korak sa spomenutim razvojima, kontroleri se moraju dalje usavršiti u „menadžere informacija“ .

 

Velika poduzeća i međunarodne kompanije moraju sve više upravljati učinkovitošću usluge kontrolera

Pritisak na opće troškove u poduzećima se povećava iz godine u godinu, pa tako i u kontrolingu. Procesi kontrolinga ne moraju biti samo efektivni, već se moraju i efikasno primjenjivati, što podrazumijeva moderno budžetiranje. Velika poduzeća koja rade u različitim državama, danas sve češće izdvajaju konkretne standardizirane procese kontrolinga u takozvane Shared Service centre (SSC) i lociraju ih najčešće u zemlje s nižim plaćama. To doslovno znači da se stranim multinacionalnim kompanijama isplati razvijati SSC u Hrvatskim podružnicama.

Najveći izazov je svakako stvaranje jednoobraznog sustava kontrolinga za sva poduzeća i pronalazak dobro educiranih kotrolera. Za hrvatske kontrolere to je veliki izazov i odlična šansa. Istovremeno, nikad do sada u Hrvatskoj nije bilo toliko mogućnosti za usavršavanju u kontrolingu kao što postoji danas.

Kontroling je zanimanje budućnosti koje ne poznaje granice, šansu samo trebamo kvalitetno iskoristiti.