Hrvatski javni sektor i kontroling – realnost ili utopija? – blog by J. Očko

Hrvatski javni sektor i kontroling – realnost ili utopija? – blog by J. Očko

Priča o kontrolingu koja je posljednjih godina vrlo aktualna u Hrvatskoj, sve se više širi sa privatnog sektora na javnu upravu i državna poduzeća. Za poboljšanje učinkovitosti javne uprave, ali i za znatne uštede, nužno je aktivirati kontrolerske modele na svim razinama.

Pri uvođenju kontrolinga u tijela javni sektor treba uzeti u obzir specifičnosti misije, ciljeva i načina djelovanja. Ovdje cilj gotovo nikad nije profitabilnost ili povećanje tržišnog udjela. Ponekad ciljevi i nisu u potpunosti jasno definirani, te ih je potrebno precizirati. Stoga je u pravilu to primarni zadatak kontrolera. Oni moraju moderirati proces određivanja i formuliranja ciljeva sve do njihova operativnog izvršenja, koje tada treba pomno pratiti kroz specifičan sustav pokazatelja.

Pokazatelji su ovdje gotovo uvijek spoj kvantitativnih i kvalitativnih ocjena uspješnosti. Izrada prave kombinacije indikatora, te standardi izvedbe ključni su faktori uspjeha. Nakon toga slijedi drugi važan korak, a to je komunikacija o postignutim rezultatima sa svim nositeljima odgovornosti.

Kao što je za svako društvo u cjelini, važno postojanje i djelovanje javnog sektora, tako je i praćenje njihove efikasnosti i efektivnosti nužno i nadasve korisno, za dobrobit svih zainteresiranih korisnika. A njih zaista ima mnogo.

Kontrolerska znatiželja tjera nas da se detaljnije pozabavimo analiziranjem objektivnih ali i subjektivnih razloga zbog kojih je razvojni put uvođenja kontrolinga u naš javni sektor tako trnovit.

Posve je sigurno da u razmatranje moramo uključiti ekonomski, pravni i sociološki aspekt. Već na prvu možemo zaključiti: mala smo zemlja puna potencijala, za kvalitetno uređivanje javnog sektora potrebna je samo mala količina istinskog domoljublja, adekvatna količina konkretnog znanja i snažna volja za promjenama na svim razinama.

Istinsko domoljublje stavljam na prvo mjesto jer sam kroz dosadašnje iskustvo vrlo često imala priliku vidjeti pobrkane lončiće na relaciji „izvor novca – učinak“. Vjerujem da se jednom sociolozi pozabaviti analizom svojevrsnog fenomena – kako tako mali narod koji je mukotrpno došao do svoje neovisnosti, može pokazivati tako malo interesa za djelovanje i rezultate djelovanja svog javnog sektora? Naš nezavidan ekonomski položaj nije neizbježan rezultat teške povijesti. Rezultat je između ostalog i nas samih odnosno načina na koji organiziramo svoj rad i kako funkcioniramo kao narod u cjelini.

Kontroling u javnom sektoru – licencirana edukacija

 

Započeti niz moramo proširiti: „jasna strategija – izvor novca – učinak – izvještavanje o učinku i upravljanje“. Time ulazimo u ekonomski okvir, odnosno kontroling. Mnogi se svojski trude dokazati kako javnim sektorom nikako ne možemo upravljati po načelima realnog sektora. Doslovno ne, ali u suštini u oba slučaja se radi o istome – o odnosu uloženog i dobivenog. Nema alibija za izostanak konkretnih strateških ciljeva, za neupravljanje, za toleriranje nerada, za nerazvijen sustav izvještavanja o rezultatima, za pasivnost.

Hrvatski javni sektor u cjelini govoreći premalo razumije iskorištenje resursa i odnos troška i učinka, što je jedan od uzroka njegove slabe efikasnosti. Također, puno se govori, ali vrlo malo istinski radi na viziji i strategiji  koja bilo koju organizaciju ljudi vodi u željenom pravcu. Nadalje,  operativni planovi i ciljevi uglavnom postoje samo formalno, no u suštini obično nemaju vezu sa strateškim ciljevima i ne služe svojoj svrsi – mjerenju ostvarenja strategije. Susretala sam se sa organizacijama javnog sektora u kojima je potpuno svejedno da li se ostvaruje 100 ili 10.000 učinaka. Nitko na svojoj koži ne osjeti razliku. Nema države toliko jake i gospodarstva toliko bogatog koje bi to moglo izdržati.

Analizirajući pak pravni okvir ne možemo ne primijetiti da se ogromna količina vremena i truda utrošila kako bi se pravno reguliralo nastojanje da se sve navedeno promijeni. Sa vrlo slabim rezultatima. Nanovo možemo konstatirati da je u zakonima sve zapisano, ali nikako da se zainteresiramo za njihovo provođenje.

Imamo Zakon o državnim službenicima koji krasno opisuje kako su državni službenici dužni ostvarivati postavljene ciljeve i odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada (članak 8.). Imamo Zakon o plaćama u javnim službama koji (u članku 7.) daje vrijednosti koeficijenata u rasponu od-do kao temelj za daljnji razvoj nagrađivanja. Na žalost, oboje pada u vodu – prvo zato jer državni službenici nemaju do operativne razine jasno razrađene ciljeve u skladu sa strategijom, a drugo zato jer Zakon slijedi Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama koja poništava učinak od-do i fiksira plaće za pojedino radno mjesto.

Dakle,  niz se nastavlja: „jasna strategija – izvor novca – učinak – izvještavanje o učinku i upravljanje – nagrađivanje prema rezultatima“.

 

Edukacije iz kontrolinga najbolja su investicija u znanje za budućnost

 

U posljednje vrijeme nekoliko puta sam čula javno postavljeno pitanje – zbog čega ista pravila (očekivanje učinka) ne vrijede za javni i realni sektor? Ja ne znam odgovor. Čitajući zakone, zapravo možemo zaključiti da je za javni sektor puno konkretnije opisano koje su dužnosti i obveze zaposlenih. Sve vrvi od pojmova kao što su – odgovornost za rezultate rada, ocjenjivanje na temelju učinkovitosti, negativna ocjena, povreda službene dužnosti u slučaju nesavjesnog i nestručnog ili neažurnog obavljanja povjerenih poslova isl. Imamo sve preduvjete, samo ne suštinu.

Godine prolaze, vlade se mijenjaju, no ne i postojeće stanje. Fokus se usmjerava na pregovaranje o pravima, nikako da ih povežemo sa dužnostima i obavezama, jer dužnosti i obaveze nisu konkretno ni zadane, niti ih itko može mjeriti. U zemlji od 4 milijuna stanovnika, u kojoj kronično nedostaje samo malo političke volje i znanja, zajedništva i istinske ljubavi prema vlastitoj zemlji.

Prijavite se na newsletter

* indicates required
Kontroling Kognosko d.o.o. koristiti će podatke koje unesete u ovaj obrazac kako bi s Vama ostao u kontaktu te radi dostavljanja informacija o našem poslovanju i marketinških poruka. Ukoliko želite dalje primati naše obavijesti putem e-maila molimo Vas da označite donju e-mail dostavu informacija.
Naravno, u svakom trenutku možete povući privolu klikom na poveznicu za odjavu dostupnu u svakoj e-mail poruci koju pošaljemo ili slanjem zahtjeva na renato.ocko@kognosko.hr. S Vašim ćemo osobnim podacima postupati pažljivo. Za više informacija o načinu rukovanja Vašim podacima molimo posjetite našu web-stranicu. Klikom na gumb ispod dajete privolu za obradu vaših osobnih podataka na način sukladan ovim uvjetima.
We use Mailchimp as our marketing platform. By clicking below to subscribe, you acknowledge that your information will be transferred to Mailchimp for processing. Learn more about Mailchimp's privacy practices here.