Mladi ljudi danas se nalaze se pred velikim izazovom – kako usmjeriti svoje školovanje prema budućim potrebama poslovnog svijeta i biti siguran da će to znanje za 10 i više godina biti upotrebljivo. Jedno od područja za koje sigurno možemo biti sigurni upravo je – kontroling.
Kontrolerska praksa razvija se iznimnom brzinom: jednim dijelom zbog stalnih promjena u poslovnom svijetu globalno, a drugim dijelom pod utjecajem informatičke tehnologije koja doslovno na dnevnoj bazi donosi nove mogućnosti. Klasičan kontroling upravo zbog toga također evoluira.
Svakim danom kontroleri su sve bliže IT-u, a IT sve bliže kontrolingu. IT je gorivo kontrolinga, utvrđuje mu smjer i granice razvoja. Iz tog je razloga razvoj novih kadrova u smjeru primjene modernih informatičkih alata i znanja o mogućnostima obrade podataka uvjet bez kojeg se ne može. Klasični kontroling i data analytics sve se više sjedinjuju i več danas je teško povuči čvrstu granicu između ta dva područja.
Postupanje s količinom prikupljenih podataka zahtijeva visoki stupanj znanja i iskustva u analizi, simulaciji i pronalasku poslovnih povezanosti. Kako bi se išlo u korak sa vremenom, kontroleri postaju menadžeri informacija.
Tko je data-analyst?
Data analyst danas je konkretno i vrlo traženo zanimanje za koje u svijetu već postoje brojne edukacije i obrazovni programi. Oni koriste svoje analitičke, statističke i programske vještine za prikupljanje, analizu i tumačenje podataka i pretvaranje istih u vrijedne informacije na temelju kojih se dolazi do rješenja za specifične poslovne izazove. Za to su potrebna multidisciplinarna znanja iz područja statistike, matematike, upravljanja bazama podataka, ali i čvrste klasične ekonomije.
Poslovni svijet, već smo zaključili, globalno je suočen sa konstantnim promjenama. One dolaze kroz nove nikad viđene proizvode, usluge bez kojih smo do jučer sasvim normalno živjeli, potpuno redefinirane kanale distribucije koji podrazumijevaju digitalizirani i unaprijed isplanirani lanac opskrbe, agilni i inovativni marketing koji šokira i one već naviknute na iznenađenja, inovativna organizacijska rješenja i nove odnose sa zaposlenicima, te potpuno novi način upravljanja. Upravo kontroling je funkcija bez čije se pomoći ove promjene ne mogu integrirati u sustav niti pratiti da li su iste bile opravdane, neutralne ili potpuno kontra-produktivne u smislu poslovnog rezultata.
Kontroling danas mora biti iznimno prilagodljiv i stalno u toku sa novim zahtjevima menadžmenta. Resursi su sve više ograničeni, budžeti sve tanji, sve se više mora postići za istu količinu uloženog (novca, resursa, vremena). Stoga je optimiranje, a time i učinkovitosti iskorištavanja resursa, te mjerenje zadovoljstva klijenata, poslovnih partnera i zaposlenika – stalni posao kontrolera.
Kontroler pomaže u optimizaciji proizvodnje, djeluje na promjene u marketinškim ulaganjima, sudjeluje u kreiranju sustava digitalizacije, a povrh svega menadžmentu osigurava pravodobne, agilne, personalizirane izvještaje o rezultatima i utječe na razvoj sustava nagrađivanja prema tim istim rezultatima.
S jedne strane kontroler treba biti inicijator promjena, a s druge strane treba agilno prihvaćati promjene koje dolaze od strane menadžmenta ili izvan poduzeća. U konačnici mora moći procijeniti da li različito postupanje donosi pozitivnu razliku.
Kako se pripremamo za kontroling budućnosti?
Iako se radi još uvijek o klasičnim kontrolerskim zadacima, put njihova izvršenja i način izvedbe bitno se mijenja. Prije svega, skraćuje se vrijeme koje stoji na raspolaganju, a znatno se povećava količina podataka koja treba biti analizirana. Kontroleri moraju biti sposobni rudariti strukturiranim i nestrukturiranim morima podataka, izrađivati kompleksne modele i strukture te izvještaje koji zbrajaju rezultate istraživanja.
Iz svega navedenog jasno je da je ogromna odgovornost na onima koji danas educiraju mlade ljude za ulazak u poslovni svijet. Dobro je poznata rečenica – ako je gospodarstvo dobro, sve je dobro. U budućnosti će gospodarstvo održavati sposobni i obrazovani menadžeri sa jasnom predodžbom u kakvoj stvarnosti žive i kakva budućnost se očekuje, te oni koji se mogu nositi sa promjenama. Isto vrijedi i za kontroling. Biti različit danas nije opcija već uvjet koji podrazumijeva stalni napor da se mijenjamo.
Moderni menadžment sve će manje biti definiran kroz hijerarhijske strukture, a sve više kroz timski radi i posvećenost inovativnoj ideji i iz toga dobro razrađenoj strategiji poznatoj svim strukturama zaposlenika. Organizacije podijeljene po funkcijama (nabava, proizvodnja, prodaja itd.) sve će manje biti izražene, jer se procesi sve više združuju, granice između odjela nestaju. Nabava je već danas velikim dijelom automatizirana i sinkronizirana sa proizvodnjom, mnoge dijelove proizvodnje već sada ne razvijamo u poduzeću već koristimo partnere/kooperante (eng. outsoursing), prodaja sa klasičnog terena seli u virtualni svijet – onaj isti u kojem se događa promocija, upravljanje kupcima, PR, a otprema kupcu već je odavno dio procesa zaključivanja nove prodaje.
U tom smislu za kontrolera više neće biti pitanje koliko košta nabava, proizvodnja ili prodaja, već koliko smo uložili (novca, resursa, vremena) u proces od ideje do realizacije, koliko (mjeseci) je trajao životni ciklus nove ideje i da li smo u tom (sve kraćem) vremenu pridobili kupčevu pažnju, omogućili zaposlenicima razvoj kreativnosti i ispunjenje potencijala, ostvarili pozitivan trag na tržištu i društvu općenito, te dobili vjetar u leđa za novu ideju.
To podrazumijeva sve češće mjerenje „mekih pokazatelja“ kao što je inovativnost, motivacija ili zadovoljstvo. Zadatak kontrolera budućnosti je upućivati menadžment u tom smjeru putem izgradnje platformi za mjerenje učinkovitosti (eng. performance-measurement).
Nove mjere za uspjeh
Dakle, zaključci o uspješnosti na tržištu sve manje će se donositi na temelju financijskog rezultata, a sve više dubinskim analizama digitalnog marketinga, društvenih mreža, foruma, komentara onih koji imaju utjecaj (eng. influencers). Unutar samog poduzeća, uspješnost će se mjeriti sposobnošću privlačenja stručnjaka i općenito kvalitetnih kadrova. Financijski rezultat kao dokaz uspjeha ili neuspjeha već dugo nije dovoljan signal. Tržište se puno brže okreće promjenama no što „brojevi“ uspijevaju „sjesti na svoje mjesto“.
Prikupljanje, analiza, upravljanje i donošenje odluka na temelju velike količine prikupljenih podataka zahtijeva visoki stupanj znanja i iskustva, ali i znatne komunikativne i socijalne kompetencije (sve informacije pa i loše – treba donijeti, samo je važno – na koji način).
Zbog svega navedenog, nužno je da kontroleri budu shvaćeni kao poslovni partneri menadžmenta koji duboko razumiju biznis i konkretan model poslovanja, te znatno utječu na tijek poslovnih odluka. Ulaganje u znanje i razvoj kontrolera budućnosti ili preciznije – data analytics, iz tog razloga treba biti zadatak od strateške važnosti za svaku zdravu ekonomiju.