Svijet upravo živi digitalnu transformaciju i prilično jak zaokret prema ekološkoj održivosti i zelenom gospodarstvu. Uvjeti poslovanja mijenjaju se nevjerojatnom brzinom. Razvoj tehnologije zahtijeva od menadžera stalno praćenje trendova i inovacija kako bi bili i ostali konkurentni. Rast uz digitalnu transformaciju zahtijeva prilagodbu, agilne timove i prije svega razumijevanje čemu digitalno služi.
Istovremeno, mijenja se i svijest zaposlenika. Nove generacije donose nova pravila. Tradicionalni hijerarhijski pristup menadžmentu postaje manje popularan, a sve se više prihvaćaju agilne metode koje donose brže prilagođavanje promjenama, ali i veću autonomiju zaposlenika i okretanje ka timskom radu.
Upravo zato što se u modernom poslovanju isprepliću svi navedeni, ali i brojni drugi faktori, upravljanje poduzećem postaje sve izazovnije, a sve više postaje jasno da je jedan od najvažnijih tajni uspjeha – sinergija.
Sinergija prema definiciji označava situaciju u kojoj kombinacija različitih elemenata stvara veću vrijednost ili korist nego što bi svaki pojedinačno mogao postići. To znači da kada se različiti resursi, znanja, vještine ili kompetencije spoje i djeluju zajedno, rezultat su poboljšana učinkovitost, produktivnost ili fantastične inovacije.
Iako u poslovnom svijetu odavno poželjna, nikada do sada nije bila toliko ključna za opstanak. Znanje koje se sada traži nadilazi mogućnosti bilo kojeg pojedinca. Sada mogu uspjeti samo timovi kompetentnih ljudi koji žive svoju ideju i privrženi su zajedničkim ciljevima. Iako izgleda utopijski, sve se više čini da će to u budućnosti biti jedina mogućnost opstanka.
Koje su sinergije danas najvažnije?
- Sinergija među timovima odnosno odjelima unutar poduzeća – poduzeća tradicionalno još uvijek žive u silosima (odjelima), koji su hijerarhijski organizirani, imaju svoje planove i svoje zadatke. Prilično je čest slučaj da se silosi među sobom ne dogovaraju, da postoji velika praznina među njima (pa čak i među odjelima koji su prirodni srodnici kao npr. prodaja i marketing, nabava i proizvodnja isl.).
S druge strane, da bi se poduzeća danas i u budućnosti razvijala, nužna je drugačija organizacija koja podrazumijeva timski rad kroz više odjela istovremeno. Danas je tome najbliža projekta organizacija. Upravo na taj način se razbijaju silosi između različitih funkcija, otvara intenzivnija komunikacija, a time i bezbroj mogućnosti koje su do sada nepravedno zapostavljene.
Primjera za sinergiju među odjelima je bezbroj, ovo su samo neki:
- Razvoj novih proizvoda ili dodatnih usluga (servitizacija) – gotovo da nije moguće danas stvoriti nešto posve novo bez zajedničkog rada timova za istraživanje i razvoj, marketinga, proizvodnje, prodaje i kontrolinga, kako bi se stvorili proizvodi koji će oduševiti kupce i poduzeću donijeti dobit.
- Svi projekti digitalizacije – podrazumijevaju prije ili kasnije sinergiju svih odjela „od početka do kraja“ kako bi sve završilo digitalnom transformacijom. Nema nikakvog smisla da se npr. digitalizira sučelje sa vanjskim korisnicima, a onda nakon toga netko ručno evidentira poslovne promjene.
- HR i kontroling – nevjerojatno zapostavljena sinergija, sada tu gotovo da niti ne postoje veze. Menadžeri su mahom uvjereni da to sami dobro usklađuju i da maksimalno dobro rade u korist
i djelatnika i vlasnika. Istovremeno, najbolji djelatnici svakodnevno odlaze.
Istina je da omogućiti djelatnicima da budu uspješni i realizirani unutar jednako tako uspješnog poduzeća, nije moguće bez komunikacije o dobro razrađenim pokazateljima uspješnosti poslovnog rezultata koji dolaze iz stabilnog izvora istine. Da bi se to postiglo, ova dva odjela zajedno sa zaposlenicima moraju se razvijati i raditi zajedno – gotovo svakodnevno.
- Lanac opskrbe – sinergija nabave, proizvodnje i logistike nije nova, ali tek je sada razvojem digitalizacije vidljiv puni potencijal koji može donijeti velike koristi poduzeću. Ono što je tu problem je činjenica da još uvijek mnoga poduzeća uopće nemaju strategiju razvoja lanca opskrbe i nisu svjesna da se učinkovita suradnja između nabave, proizvodnje i logistike gradi godinama. To nije revolucija nego evolucija, neće se dogoditi big-bang, već je potrebno godinama graditi korporacijsku kulturu koja će znati nositi se sa digitalnim procesima. Pri tome je implementacija digitalnih alata manji problem. Puno je teže pridobiti ljude na privrženost ideji da postoje procesi koji su živi, koje treba poštovati, ali se također po potrebi moraju agino mijenjati, da još nemamo robote i da čovjek mora biti potpora tehnologiji, ključni kotačić na kojem sve prolazi ili pada.
2. Sinergija vodstva i zaposlenika – osnovna karakteristika ove sinergije je komunikacija. Nikad nismo više razgovarali o komunikaciji, a izgleda kao da nikad manje komunikacije nije bilo.
Kao konzultant za implementaciju kontrolinga često dolazim u situaciju da potičem menadžere: „Razgovarajte s ljudima“. I za to postoji veliki razlog. Implementacija kontrolinga fantastičan je proces pripreme za digitalnu transformaciju, zato jer na isti način zahtjeva posluženost procesa. A u većini slučajeva, čim se malo zagrebe ispod površine, jasno je da procesi nisu dogovoreni, uglavnom su slučajni i razvijeni prema vlastitom nahođenju pojedinaca, a ne vođeni logikom sinergije sa ostalim procesima. Razgovarati s ljudima u tom smislu znači okupiti timove iz raznih odjela, debatirati, poticati brainstorming o tome što želimo postići i dogovoriti zajedničku taktiku.
Na žalost, mnogi menadžeri to automatski poistovjećuju sa mikro menadžmentom, no to niti blizu nije isto. Cilj razgovora nije dociranje djelatnicima kako da nešto rade, već konsenzus oko ciljeva koji se žele postići i načina kako će se doći do toga multifunkcionalno. Kad se konsenzus postavi, proces se ne utvrđuje dekretom, već postaje dogovoreno pravilo postupanja koje je najbolje isprintati u velikom formatu i staviti na zid kao zajedničko obećanje usmjereno na uspjeh.
Menadžment na taj način potiče zaposlenike da preuzmu odgovornost za svoj rad te podržava inicijative i kreativnost, što sigurno doprinosi većoj produktivnosti i inovacijama.
Sinergija menadžera i zaposlenika očituje se i u davanju feedbacka. Redovita povratna informacija od strane menadžmenta pomaže zaposlenicima da bolje razumiju svoje snage i područja za poboljšanje, dok menadžment može bolje razumjeti izazove s kojima se suočavaju radnici. Briga za razvoj zaposlenika, pružanje prilika za obuku, usavršavanje i profesionalni razvoj zaposlenika pokazuje njihovu važnost za organizaciju te dovodi do povećane motivacije i angažmana.
I nikako ne smijemo zaboraviti nagrađivanje zaposlenika i priznanje za uspješan rad. U našoj praksi kvalitetan sustav nagrađivanja je na žalost – pravi raritet. Ako i postoji, najčešće nije dobar. Put do kvalitetnog sustava nagrađivanja popločen je dobrim namjerama, ali često prije vodi do pakla, nego do poštene raspodjele nagrada. Jedan od razloga je taj što nema kvalitetnog i stabilnog sustava informacija o rezultatima koji dolazi iz jednog izvora istine. Drugim riječima, nema kontrolinga.
3. Sinergija tehnologije i ljudi – tehnologija nije sama sebi svrha, ona je tu kako bi u se kombinaciji s ljudskim željama, potrebama, znanjem i vještinama postigli najbolji rezultati. Ono što ovu sinergiju čini problematičnom je čest nesrazmjer između brzine razvoja tehnologije i snalaženja korisnika koji od nje trebaju imati koristi. Najbolje primjere vidimo u medicini – na raspolaganju su high-tech strojevi koji omogućuju savršene nalaze, ali koje u ovom trenutku ljudsko oko nedovoljno dobro razumije i teško čita, pa bez podrške umjetne inteligencije pri utvrđivanju dijagnoze, gotovo da se njihova korisnost ne može dosegnuti.
Sinergija koja se puno brže postiže je ona gdje se koriste alati koji mogu automatizirati jednostavne i rutinske zadatke, što omogućava ljudima da se fokusiraju na kreativne, analitičke i strategijske aktivnosti koje zahtijevaju ljudsku inteligenciju.
Dobra sinergija se već sada postiže u domeni komunikacijskih alata koji omogućuju ljudima da brže komuniciraju i surađuju, bez obzira na fizičku udaljenost. Internet omogućava brz i širok pristup informacijama i znanju, što omogućuje da brojni vidovi edukacije budu većini prilično dostupni .
Nama u kontrolingu tehnologija omogućava skupljanje i analizu velikih količina podataka, što pomaže menadžmentu da donose informirane odluke.
U budućnosti će tehnologija sigurno pomoći ljudima u razvoju proizvoda, usluga i rješenja koja danas niti ne postoje i to uz fleksibilne načine rada (rad na daljinu), čime se pomaže ljudima da bolje usklađuju svoj profesionalni i privatni život.
4. Bilo koji oblik suradnje među poduzećima – kada dvije tvrtke spoje svoje resurse kako bi postigli sinergijske prednosti, kao što su smanjeni troškovi ili prošireno tržište, čuda su moguća. Što su sve resursi? Tržište, tehnologije, znanje i vještine (know-how), informacije, novac, infrastruktura, ljudi, način upravljanja.
Što su sinergijske prednosti? Pažljivo građenom sinergijom uz pametno dogovorene ciljeve i dobru komunikaciju, mogu se dobiti komplementarni proizvodi ili usluge, zajedničko istraživanje i razvoj, dijeljenje tržišta, dijeljenje distribucijske mreže, zajedničke marketinške kampanje ili zajedničke potporne službe (računovodstvo, financije, kontroling, HR, IT, pravna služba itd.) što sve vodi u ka većoj inovativnosti, efikasnosti, produktivnosti, snazi, a time i konkurentskoj prednosti.
5. Socijalna i ekološka sinergija – jedna je od sigurno najkompleksnijih, a ujedno i najznačajnijih sinergija o kojoj se danas najviše govori i piše, je ona koja se odnosi na postizanje ravnoteže između društvenih potreba i brige za okoliš. Ova vrsta sinergije podrazumijeva usklađivanje potrebe očuvanja okoliša, unapređenja kvalitete života i dobrobiti društva. U prvi plan stavlja održivo gospodarenje resursima kao što su voda, energija ili šume, te poticanje tehnologija koje minimiziraju negativan utjecaj na okoliš, kao što su obnovljivi izvori energije.
No, sinergiji tu nije kraj već ona uključuje i brigu o zaposlenicima, kupcima i drugim dionicima, poštivanje ljudskih prava, poticanje raznolikosti i inkluzije, osiguravanje psihološke sigurnosti, te podržavanje šire lokalne zajednice i opće-društvenog blagostanja.
Već samo pogled na sve elemente koji obuhvaća ovo područje, jasno je da će se čovječanstvo ovim sinergijama baviti od sada do vječnosti, a na nama je da u svom vremenu koje nam je dato na raspolaganje – učinimo najviše što možemo.
6. Financijska i razvojna sinergija – za sve od spomenutih 5 vidova sinergije (koje će u budućnosti biti uvjet opstanka, a ne opcija) jedno je zajedničko – da bi se realizirale, potrebni su (osim čvrste volje)
i financijski resursi. Svako unapređenje da bi donijelo korist, uglavnom prvo – košta. Stoga prije svih navedenih aktivnosti, menadžment i vlasnici poduzeća trebaju odgovoriti na najvažnija pitanja:
- koja je konkretno naša strategija razvoja u idućih 5 do 10 godina
- kojim redom ćemo djelovati – što su prioriteti, što ide kasnije
- kako ćemo to financirati
Bez sinergije između razvojnih ciljeva i izvora financiranja, sve ostalo su samo lijepe želje.
Činjenica da je sinergija ključan faktor u postizanju uspjeha nikada nije bila očiglednija. U današnjem poslovnom okruženju, izolirani napori često gube puno nepotrebnih resursa, ne dostiže se potrebna razina kreativnosti i inovacija, što je pak ključno za postizanje izvanrednih rezultata. Bez usklađenih napora i udruženih snaga, čak i najmoćnije ideje mogu ostati nedorečene i neostvarene.
Stoga, investiranje u razvoj sinergije unutar timova, među poduzećima ili još šire od toga ne samo da donosi konkretne koristi, već osigurava trajnu prisutnost na putu ka uspjehu u današnjem dinamičnom poslovnom svijetu.
Autor članka: Jasmina Očko
